Betina - otok Murter
Betina je mjesto koje se nalazi 35 km zapadno od Šibenika na sjeveroistočnoj obali otoka Murtera koji je s kopnom povezan pokretnim mostom u Tisnom. Broji nešto manje od 800 stanovnika. Ime Betina potječe od keltske riječi «bet» što znači – usta i opisuje izgled prirodno formirane luke Betine koja, poput usta, štiti brodove od naleta vjetra. Mjesto je pod zaštitom kao spomenik kulture zbog očuvane povijesne jezgre. Još je nazivaju i "ljepoticom pučke mediteranske arhitekture".
Posjetitelji prilikom dolaska imaju što za vidjeti. Preporuka za posjetu Muzeju betinske drvene brodogradnje, crkvi Sv. Franje, Plitku Valu gdje su pronađeni ostaci antičke Ville Rustice i starorimskog groblja, crkvi Sv. Roka na brdu Sv. Rok u blizini između Betine i Murtera, na području Gradine nalaze se ostaci antičkog grada Colentuma sa starim vilama i cisternom. U blizini je starokršćanska crkva Gospe od Gradine iz 6. st. Na otočiću Mosteru, udaljenom svega pola nautičke milje od Betine nalaze se ostaci franjevačkog samostana iz 12. stoljeća.
Betina je, uz Korčulu, najpoznatije i najstarije sjedište vrsnih brodograditelja u drvu. Nadaleko je poznat proizvod betinske brodogradnje Betinska gajeta koja datira iz 1740. godine. Osim što su poznati brodograditelji, Betinjani su bili i poznati školjkari.
Betinske plaže razasute su po cijelom mjestu, a odlikuju se iznimnom bistrinom mora i privlačnošću.. Najpoznatije su Plitka Vala, Kosirina, Zdrače, Bisage...
Zanimaju li Vas osim plivanja i druge aktivnosti kojim ćete oplemeniti svoj boravak u Betini, predlažemo Vam da se okušate u jedrenju, ronjenju, biciklizmu, te planinarenju na okolna brda s kojih puca predivan pogled na mjesta i okolne otoke a za ugodne i zanimljive večeri pobrinut će se bogat večernji program gdje svatko može pronaći nešto za sebe.
otok Murter
Otok Murter najveći je i kopnu najbliži otok na šibenskom području, odvojen od kopna uskim Murterskim kanalom, preko kojega je u mjestu Tisno izgrađen pokretni most dužine 12 metara. Asfaltiranom cestom (6 kilometara) povezan je s Jadranskom turističkom cestom, a od Šibenika je udaljen 29 km.
Smješten na vratima Kornatskoga otočja (Murterani su vlasnici većine zemljišta), Murter je privlačna točka nautičara, ali i svih ljubitelja tihog odmora. Počeci turizma u Murteru sežu u tridesete godine ovoga stoljeća, kada je u uvali Slanica izgrađena Češka vila. Stanovništvo otoka Murtera bavi se poljoprivredom, stočarstvom i ribarstvom. Od poljoprivrednih kultura najviše se uzgaja maslina, voće i povrće. Danas su osim tih tradicionalnih djelatnosti razvijeni turizam i mala privreda.
Murter nudi lijepe i tihe plaže, brojne restauracije i gostionice, no svaki će murterski gost s posebnim doživljajem posjetiti Kornatsko otočje za jednog od svakodnevno organiziranih izleta. U mjestu su sportski tereni (tenis, košarka, mali nogomet), a postoji mogućnost za sportove na vodi. U ljetnoj sezoni organiziraju se razna sportska natjecanja, a prethodi im travanjska regata Murter - Kornati kao svojevrstan uvod u sezonu. Tradicionalne svečanosti su: Sv. Roko (16. kolovoza); Murterska fešta blagdana Male Gospe (8. rujna); Osim Murtera, koji je najveće i najstarije naselje, na otoku se nalaze još tri mjesta: Betina, Jezera i Tisno.
Što posjetiti?
Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije. Otočje se sastoji od oko 150 otočića prostre se na površini od 320 km2. Otočje je 1980. godine proglašeno nacionalnim parkom. Ukupna površina parka je oko 220 km2, a sastoji se od 89[1] otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav. Kornat, s površinom od 32,44 km2,[2] najveći je otok u ovom otočju i zauzima dvije trećine Nacionalnog parka. Otok je dug 25,2 km, a širok je do 2,5 km.
Uvala Telašćica smještena je u središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, u jugoistočnom dijelu otoka Dugi otok. Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu i značaju, ova uvala, okružena s 13 otoka i otočića, a sadrži i šest otočića unutar uvale, proglašena je Parkom prirode 1988. Status zaštićenog područja dobila je još 1980. zahvaljujući svojem iznimno vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, vrijednim zajednicama morskog dna te zanimljivom arheološkom nasljeđu. Područje Parka prirode Telašćica je područje bogato suprotnostima, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne strane i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima, ali i područje degradiranih oblika vegetacije koja prekriva suha staništa.
Park prirode Vransko jezero - Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo kraško polje ispunjeno boćatom vodom i predstavlja kriptodepresiju.
Nacionalni park Krka - S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.
